Izbori
Na ovoj poveznici nalazi se popis stranaka koje će sudjelovati na izborima, kao i onih koje više ne sudjeluju: https://enciklopedija.cc/index.php/Popis_politi%C4%8Dkih_stranaka_u_Hrvatskoj
uz napomenu da postoji velika vjerojatnost da će u narednim mjesecima još neke nove stranke biti registrirane.
Malo o povijesti hrvatskih stranaka
Postoji nekoliko stranaka koje su postojale i u vrijeme bivših država, odnosno u vrijeme obiju Jugoslavija i NDH. Nijedna od njih nije se osobito “proslavila” u donošenju dobrobiti Hrvatima, što bi trebao biti GLAVNI cilj na prostoru Hrvatske iz jednostavnog razloga – zato što je to Hrvatska.
Najgora od svih bila je Komunistička partija Hrvatske. Ona je zasigurno donijela najviše zla za hrvatski narod, ali i za mnoge manjinske narode. Sve države Europe (i šire) strogo su se ogradile od komunizma, samo je kod nas on transformiran u SDP (Socijaldemokratska partija), bez odricanja od propalih komunističkih ideja. Zbog toga se Hrvatska nikada nije do kraja transformirala u demokratsku zemlju. Osim SDP-a, veliki dio bivših komunista preko noći je prešao u HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) te je to vjerojatno glavni razlog paradoksa koji danas imamo – da se jedna deklaratorno demokršćanska stranka zalaže za ideologije koje su suprotne kršćanskima.
HSP i HSS stare su hrvatske stranke, koje su se doduše zalagale za Hrvate, njihovu želju za državom, očuvanjem hrvatskih interesa, hrvatske kulture i opstanka, ali to su radile na potpuno pogrešne načine. Danas su to stranke u kojima se također podržavaju potpuno druge ideje i ideologije od onih na kojima su te stranke nastale. Primjer za to je HSS, čiji se čelnik Beljak zalaže za ultra lijeve ideje, unatoč tome što je HSS nastao kao Hrvatska seljačka stranka, okrenuta tradicionalnim vrijednostima. Današnji čelnici HSS-a iskoristili su emotivnu povezanost Hrvata s tim strankama da bi preko njih došli do mjesta u Saboru, ali s njima imaju vrlo malo sličnosti.
Kakvi su trendovi u Europi?
Ovdje ćemo razmotriti parlamente pojedinih zemalja u Europi te pokušati izvući pouke iz njihovih iskustava u zadnjih 20 godina.
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica često se uspoređuje s njemačkom strankom CDU (Kršćansko-demokratska unija). Postoci koje je ta stranka osvajala u njemačkom parlamentu (Bindestagu) nisu se značajnije mijenjali posljednjih 50 godina, kada su redovito dobivali 50-ak posto, sve do 2017. godine, kada su dobili oko 30 % posto te 2021. kada su dobili svega oko 27 %. Taj značajni pad popularnosti doegađao se usporedno s padom standarda Nijemaca, koji je pak povezan s prekomjernim dolaskom migranata koji su se samo u maloj mjeri transformirali u kvalitetnu radnu snagu.
Danas je situacija takva da je sve veći broj Nijemaca nezadovoljan kulturno-ekonomskom preobrazbom Njemačke, gdje doseljenici često imaju mnogo veće pogodnosti nego domicilno stanovništvo. To se naročito odnosi na stambena pitanja. Pad popularnosti takve politike također je povezan s narušavanjem kvalitete života i sigurnosti građana. U hrvatskim medijima vlada svojevrsna cenzura svih izvora koji o tome govore, ali velik broj Hrvata koji žive u Njemačkoj o tome svjedoče. Od II. svjetskog rata do danas Njemačka nikada nije bila nesigurnija za život. Hrvatska je oduvijek dijelila sudbinu Njemačke.
Neki novi ljudi
Zadnjih su se godina pojavile neke nove stranke, s novim ljudima koji smatraju da su baš oni ti koji će donijeti nešto bolje na političku scenu. Ovdje ćemo se njima posebno pozabaviti, jer mnogo je tu neispričanih priča.
Prosječan hrvatski glasač prilikom glasanja trebao bi uzeti u obzir nekoliko parametara:
-Tko je čovjek kojega biram – je li ukrao, što je radio i je li radio
-Tko stoji iza čovjeka ili stranke koje biram – stoji li iskrena želja za poboljšanjem života hrvatskih građana ili neka ideologija usmjerena tuđim interesima ili interesima pripadnika određene grupacije u Hrvatskoj
-Postoji li negdje u Europi slična stranka i što je donijela zemlji u kojoj je na vlasti